kafka

kafka

O blogu

Ima li nekog pisca koji je fascinantniji od Kafke?

Čita se stari novi Kafka

his lifePosted by mathias Tue, January 04, 2011 00:03:46

Čita se stari novi Kafka

Otvaraju se Kafkini sefovi u Švicarskoj i Izraelu. Spise proučavaju njemački stručnjaci - vjerojatno prvi čitatelji od njihova nastanka. Skoro sa stopostotnom sigurnošću se zna da se u ostavštini nalaze nove Kafkine ilustracije i možda rukopis nikad završenog romana »Vjenčanje na selu«

Izraelski je sud odlučio da se trebaju objaviti više od 40 godina stari i do sad nepoznati spisi Franza Kafke oko kojih se vodila oštra borba za vlasništvo. Navodno je među papirima, uz korespondencij , i nikad objavljen rukopis. Presuda je stigla tek nekoliko dana nakon što je izraelski vrhovni sud odlučio da šest sefova treba - pet ih je u Izraelu, jedan u Zürichu - otvoriti i omogućiti privremeni pristup barem odvjetnicima i stručnjacima za rukopise. Sadržaj sefova je inače već dvije godine jabuka spora između izraelske nacionalne knjižnice i obitelji Hoffe, izvještava The Independent.

Kao što je znano, Max Brod se u povijest upisao kao prijatelj, mentor i biograf Franza Kafke, te ujedno njemu pripadaju i zasluge za Kafkinu slavu - tek nakon što je Brod u dvadesetim godinama 20. stoljeća posmrtno objavio romane »Proces« i »Dvorac« svijet je shvatio kakvog je genija s Kafkom izgubio. Kafka je pobolijevao od niza psihičkih i tjelesnih boljetica, a prije negoli je 1924. godine umro uslijed komplikacija nastalih zbog tuberkoloze Brodu je isporučio svoje rukopise s napomenom da do tad neobjavljene radove nakon njegove smrti spali. Srećom Brod prijateljevu posljednju želju nije poštovao. Kada su 1939. u Čehoslovačku umarširali nacisti papire je pospremio u aktovku i pobjegao u Tel Aviv u kojem je ostao sve do svoje smrti 1968 godine. Rukopise je ostavio svojoj tajnici, neki tvrde i ljubavnici, Ester Hoffe. U stanu koji je Ester dijelila s više od deset posve razmaženih mačaka dragocjeni su spisi pod težinom vlage i prašine pretvorili u neuglednu hrpu papira. Priča u ovom dijelu poprima kafkijanske razmjere. Nakon što je i Ester umrla prije tri godine u sto i prvoj godini života, zbirku su naslijedile njezine kćeri Eva Hoffe i Ruth Wiesler, odnosno barem su one tako mislike. Sve preostale rukopise su namjeravale prodati njemačkome književnom arhivu u Marbachu misleći kako će tamo sve biti bolje očuvano. Izrael, koji na Kafkove dokumente gleda kao na kulturno naslijeđe i ključ do tek sporadično ispričanog života europskih Židova prije holokausta, tom viješću je bio neugodno iznenađen. Ujedno su postavili i legitimno pitanje - da li može literarna ostavština Broda, židovskog intelektualca koji je bježao pred nacistima, zaista završiti u Njemačkoj.

Izraelska narodna knjižnica je još dok je Ester Hoffe bila živa pokušala kupiti Kafkinu/Brodovu ostavštinu, lani pak je sudskim nalčogom spriječila izvršenje njezine oporuke. U svojem je zahtjevu knjižnica čak tvrdila kako je Hoffe Brodu ukrala papire i dio njh nezakonito prodala u inozemstvo. Meir Heller, odvjetnica koja je zastupala interese knjižnice pozivala se i na piščev dnevnik iz kojeg je razvidno da je Kafka učio hebrejski jezik, ali i razmišljao o emigraciji u Palestinu. »Sanjao je o tome da preseli u Tel Aviv i otvori restoran. Htio je biti konobar. Kafka je bio poseban čovjek«, izjavila je Heller.

Kako god već bilo, naivno je misliti kako se radi tek o književnosti -u igri je velik novac, a tu su i dan danas krhki njemačko-izraelski odnosi. Nije jasno ni zašto je točno Ester Hoffe Brodov arhiv nakon njegove smrti tako nevjerojatno ljubomorno čuvala samo za sebe - pokazala ga nije skoro nikome čak ni pravim stručnjacima. Možda se bojala da će ju netko pokrasti ili pak je htjela misterioznošću rukopisima povisiti cijenu. Dosta je rukopisa zaista i prodala - Kafkini su se dokumenti posljednjih desetljeća redovito pojavljivali na dražbama - primjerice 22 Kafkinih pisama Brodu 1974. za 46 tisuća eura ili pak piščevo pismo zaručnici Felice Bauer. Prije nego je 1988. godine za 1,8 milijuna dolara na dražbi prodala rukopis »Procesa«, propali su planovi za izložbu Kafkinih rukopisa u Parizu jer je Hoffova za posudbu htjela sumanutu svotu i osobnu zamolbu francuskog predsjednika. Godine 1988. je čak ubrala peteroznamenksasti iznos za objavu Kafkinih dnevnika i potom ih nikad nije ispustila iz ruku.

Pitanje je da li se u Brodovim privatnim zapisima i dnevnicima nalaze još kakve nove informacije o velikome Kafki. Skoro sa stopostotnom sigurnošću se zna da se u ostavštini nalaze nove Kafkine ilustracije i možda rukopis nikad završenog romana »Vjenčanje na selu«.

Čak i ako među papirima nema ničeg posebnog stručnjacima bi zasigurno bio koristan piščev rukopis, a već je i prvi otvoren sef otkrio do sad nepoznatu kratku priču. Spise trenutno proučavaju njemački povjesničari i - po svoj vjerojatnosti i prvi čitatelji od njihova nastanka prije više od 80 godina.

Zrinka Zorčec

http://www.vjesnik.hr/html/2010/08/18/Clanak.asp?r=kul&c=1

  • Comments(0)

Fill in only if you are not real





The following XHTML tags are allowed: <b>, <br/>, <em>, <i>, <strong>, <u>. CSS styles and Javascript are not permitted.